8. prosinca Crkva liturgijski slavi Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, blagdan u kojem se posebno želi naglasiti Božja milost po kojoj je Bogorodica izuzeta od svakoga grijeha, ali koja je isto tako, u pravoj slobodi, dubokoj vjeri i potpunom predanju Bogu, prihvatila svu odgovornost Božjeg poziva da rodi Spasitelja svijeta.

U Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije uzvisujemo božansku odluku po kojoj je Djevicu Mariju izabrao od svih ljudi za Kristorodicu, te ju je u tom smislu obdario i posebnom svojom milošću da bude izuzeta od svakoga grijeha. To, dakako, ne umanjuje njezinu slobodnu volju, nego naprotiv potvrđuje njezinu bezrezervnu suradnju s Božjim namislom, koja je vidljiva u svakom djeliću Marijina života, a posebno u njezinu fiat, kojeg je izrekla kod začeća Isusa, odnosno prihvaćanja svega onoga što joj je Bog namijenio. Tako Marija na riječi anđela Gabrijela da će začeti i roditi Sina, odgovara: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi! („Ecce ancilla Domini; fiat mihi secundum verbum tuum!“), a tu je spremnost vršiti volju Božju, potvrdila cijelim svojim životom, napose onoga trenutka kada je u svoje krilo primila mrtvoga Sina.

Prema tome, blagdanom Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije slavimo Božju milost i Njegovu Mudrost kojom je odlučio Kristovu i našu Majku očuvati od svake ljage istočnoga grijeha, te je tako učinio dostojnom Majkom samoga Boga. Drugim riječima, tim se blagdanom spominjemo da je Marija začeta, a ne začela bez grijeha, dok nam Blagovijest, pak, stavlja pred oči istinu da je Marija Krista začela po Duhu Svetome, mimo svih fizičkih zakona. Da bi se to još više naglasilo u okviru liturgijske godine, razumljivo je da se devet mjeseci nakon Blagovijesti, tj. nakon Isusova začeća, slavi Božić, dok se devet mjeseci nakon Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije – tj. 8. rujna – slavi njezino rođenje.

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije obično se u ikonografiji prikazuje slikom iz Otk 12, 1, odnosno tako da je Bogorodica okrunjena zvijezdama, a pod nogama joj polumjesec, dok se tome često još pridaje i zemaljska kugla i edenska zmija koja u čeljusti ima jabuku, a Marija joj gazi glavu. Simboli su to koji označavaju Marijinu pobjedu nad đavlom, odnosno da je po njezinom prihvaćanju Božje volje i pristanku da postane Majka Sina Božjega zgažena stara Zmija i otvoren put spasenju svakog čovjeka. A to će spasenje, zahvaljujući i Marijinoj poniznosti i posvemašnjoj podložnosti Božjoj volji, ostvariti njezin Sin, a naš Otkupitelj.

Svete mise u našoj župi su samo u župnoj crkvi na Čerinu. Sveta misa zornica u 6 sati i večernja sveta misa u 18 sati.